Competences as a Solution to Global Problems​

Sufinansira Evropska Unija

Ekološke aktivnosti

Nastava napolju

Priroda je najbolje igralište na svetu! Istraživanja su već otkrila ono na šta verovatno svi sumnjamo:

Oni koji redovno odlaze u prirodu, vraćaju se odmorni i raspoloženi.

Oni koji redovno provode vreme u prirodi, više je vole i štite, bave se očuvanjem prirode i ponašaju se ekološki svesnije.

Zaljubiti se = znati i štititi. Ljubav prema prirodi počinje činjenicom da volimo da idemo tamo često, da ona za nas nije samo prostor za sport, igru ili edukaciju, već da smo svesni njene lepote, krhkosti, da možemo da zastanemo i oslušnemo, dodirnemo, divimo se… iskusimo prirodu svim našim čulima.

Cilj je da decu izvedemo u prirodu, zato želimo da ih o prirodi učimo u prirodi.

Zašto učiti na otvorenom i podržavati ekološke aktivnosti?

  • Učenje na otvorenom je vizuelno, trodimenzionalno i šareno. Podstiče naša čula i razmišljanje, a takođe poboljšava pažnju i koncentraciju.
  • Ono što naučimo kroz iskustvo na otvorenom uskladišteno je dublje u mozgu i lakše ga je zapamtiti.
  • Boravak i kretanje na otvorenom smanjuje višak kilograma, poboljšava funkcionisanje imunog sistema i smanjuje rizik od bolesti.
  • Kontakt sa prirodom značajno doprinosi mentalnom zdravlju i blagostanju i smanjuje stres, anksioznost i depresiju.
  • Na otvorenom, deca razvijaju ne samo svoje znanje, već i svoju emocionalnu i socijalnu inteligenciju. Smanjuju se razlozi za agresiju i nasilje.
  • Deca uče na otvorenom više od 99% ljudske istorije. Oni su odavno spremni za to.
  • Učenje na otvorenom rezultira zadovoljavanjem osnovnih potreba dece, povećava unutrašnju motivaciju za učenje, poboljšava funkcionisanje u školi i daje bolje obrazovne rezultate u svim predmetima.

Igre za igranje sa vašom decom

Igra 1. „Šeširići žira“

Materijal:

  • Šeširi od žira
  • Tempera boje ili akvarel i četkica za bojenje
  • Komad belog čaršava (ili druge kontrastne prostirke za veću jasnoću tokom igre), ali nije neophodno (možete igrati i na panju, npr.).

Kako se igra?

  • Pre svega treba dobro poznavati šumu u koju idemo u jesen u šetnju, jer će nam trebati dosta šešira od žira. CRVENI HRAST je najbolji za ovu igru, jer ima velike kape, ali možemo koristiti i druge vrste hrasta (zimske, letnje). Pokušavamo da pronađemo šešire slične veličine ako je moguće.
  • Zatim temperama ili vodenim bojama bojimo unutrašnjost šešira. Neophodno je uvek imati dva šešira iste boje, kako bismo kasnije mogli da igramo igru pamćenja. Kreativnija deca mogu pokušati da nacrtaju nešto na sredini unutrašnjosti šešira. Opciono, to se može uraditi mekšom olovkom ili alkoholnim markerom (na primer, krug ili krst).
  • Na kraju prebrojimo koliko parova imamo, okrenemo žir sa peteljkom nagore i možemo da igramo igru pamćenja.

Šta učimo iz ove igre?

  • Pre svega, ova igra vas motiviše da uporedite pojedinačne boje ili oblike na unutrašnjoj strani šešira i da koristite metode eliminacije.
  • Igra takođe vežba pamćenje.
  • Zatim računate, pa na kraju saberete svoje parove (ili ponovo uporedite, ako pravite redove dobijenih žirova).
  • U vezi sa finom motoričkom veštinom, vežbate hvatanje prstiju (važno je za pisanje), jer se kapa od žira najbolje okreće za stabljiku.
  • Konačno, bolje upoznajete svoju okolinu, jer saznate gde se nalaze hrastovi i da možda postoje različite vrste.

Igra 2. Prozor u prirodu

Napravite svoj prozor u prirodu bez obzira da li ste kod kuće ili napolju. Koristite grančice, štapiće ili papir i napravite misteriozni prozor koji će vas preneti u druge svetove, daleka mesta i mali svet u travi. Ako nemate grančice ili karton, samo postavite konopac ili uže na zemlju, u obliku kruga.

Materijal: grančice/štapići/karton/ram, nož, kanap, prirodni materijali i želja za stvaranjem.

Kako se pravi: Pronađite nekoliko suvih grančica koje u uglovima vezujete u kvadrat ili pravougaonik. Od fleksibilnih grana možete napraviti krug ili elipsu. Zatim sve što treba da uradite je da postavite prozor gde želite da se pomerite = gde fokusirate svoju pažnju. Posmatrajte oblake na nebu, život u travi ili na kori drveća 10 minuta ili više. Šta ste doživeli? Kakvu vrstu života na travi ste primetili? Da li ste se osećali smireno ili ste želeli da istražujete? Šta još želite da istražite kroz prozor?

Moguće modifikacije:

  •  napravite okvir prozora za slike od kamenčića ili obojite kredom
  •  napravite celu galeriju na otvorenom
  •  ispričajte (i zapišite) priče koje ste videli u izlogu
  •  bacajte prstenove od štapova u paru i na metu
  •  pokušajte da okačite prozor u krošnju drveta i tako na drvetu napravite TV sa veoma umirujućim programom
  •  postanite moderator i pripremite program o divljini oko vas.

Igra 3. Kamena vremenska prognoza

  • Komplet kamenčića postaje jednostavna vremenska prognoza. Samo sakupite odgovarajuće kamenje, obojite ih i upotrebite ih da opišete kako je napolju.
  • U početku uglavnom uživa celo odeljenje, ali kasnije samo grupa dece uživa da to radi dugo i redovno sa kamenčićima, čak i van učionice. Postaju „stručnjaci“ i celom odeljenju omogućuju informacije o prognozi vremena.
  • Savet: Kamenje se takođe može koristiti za učenje stranih jezika ili različitih klimatskih zona.

Igra 4. Fenjeri

Plamen sveće napolju stvara nove svetove, atmosferu i misteriju

  • Igra sa svećama najbolje funkcioniše u kombinaciji snega, leda i bez vetra. Vatra osvetljava sneg i pravi jedinstveni spektakl. Ukrasite zgradu, koristite je u snežnoj bašti ili negde na otvorenom. Napravite lampe, iskrice, snežni svećnjak ili sopstveni fenjer i možete ići u kratku šetnju uveče kada padne mrak. Definitivno će biti sjajno iskustvo.

Materijal:

  • tegla, boje za staklo, prirodni materijali, lepak, kanap ili žica za vezivanje, sveća

Kako se pravi?

  • Pripremite čistu staklenu teglu. Obojite staklo bojama ili na njega zalepite različite oblike izrezane od krep papira ili prirodnih materijala. Obmotajte kanap ili žicu za vezivanje oko vrata tegle (to će biti drška). Kada se lepak ili bojice na fenjeru osuše, stavite sveću unutra.
  • Spremni ste za avanturističku šetnju!

Igra 5. Fenjeri od lišća

Ponesite kući jesenje raspoloženje u obliku fenjera od lišća. Lako možete imati mnogo lampiona i koristiti ih kao mali jesenji poklon. Možete i da povežete fenjere u venac i jesenji ukras je spreman.

Cilj boravka na otvorenom je prvenstveno da uživamo zajedno.

Važno je da boravak napolju ispunjava potrebe dece: istraživanje nečeg novog i neočekivanog u prirodi, sakupljanje blaga, penjanje na drveće, gaženje po travi itd.

Materijal:

  • klupko vune ili kanapa
  • komad baštenske žice ili igla za bušenje listova
  • šareno jesenje lišće (najbolje je lišće javora)

Kako se pravi?

Sakupite najlepše listove tokom šetnje.

Na jednom kraju vune provucite žicu kao iglu, a na drugom kraju zavežite jedan uvijen list kao čep. Sada provlačite list po list.

Što više vune, to će venac biti duži.

Igra 6. Kišomer

Pada kiša, pljušti, a mi ćemo izmeriti koliko je kiše palo.

Napravite kišomer, pametan pomoćnik za merenje padavina. Dovoljno je imati jednu bocu – to je osnova kućne meteorološke stanice. Radovaćete se kiši, plus ova aktivnost nudi mnogo učenja – merenje zapremine, merenje lenjirom, prepoznavanje brojeva, posmatranje kapaciteta (punjenje/sipanje) i posmatranje vremenskih promena.

Materijal:

  • PET flaša (što veća to bolje)
  • makaze ili nož
  • trajni marker
  • veće kamenje

Kako se pravi?

Prvo odsecite vrh flaše (manja deca će zamoliti odrasle za pomoć), obrnite ga naopačke i stavite u flašu. Levak je spreman. Kroz njega će čak i jaka kiša lepo liti.

Zatim nacrtajte centimetarsku skalu na flaši.

Pronađite pogodno mesto napolju da stavite kišomer (balkon, terasa, bašta) i okružite ga većim kamenjem kako flaša ne bi pala.

Zatim posmatrajte i zapišite koliko kiše padne mesečno.

 

Igra 7. Groblje smeća

Eksperiment koji će otkriti tajne razlaganja smeća

Šta se dešava sa smećem koje bacamo? Koliko vremena je potrebno da se ogrizak jabuke pretvori u kompost, a šta se dešava sa plastičnom čašom?

Zakopajte blago iz đubreta i ponovo ga iskopajte na jesen.

 

Šta ti treba?

  • uzorci otpada:
  • papir: novine, papir, salveta
  • kutije za piće: kutije za sokove ili mleko
  • plastika: kesa, šolja za jogurt
  • metal: konzerva, folija od čokolade
  • staklo: tegla, flaša, ogledalo
  • biootpad: ogrizak jabuke, list, kora banane
  • daska, ekseri, čekić, lopata

 

Kako se pravi?

  • Pripremite smeće koje želite da koristite za eksperiment (izaberite samo nekoliko uzoraka sa liste, nije neophodno da ih koristite sve). Zajedno sa decom izaberite mesto gde ćete „zakopati“ đubre.
  • Zakucajte uzorke za dasku. Staklene slobodno postavite na dasku ili ekserom napravite kuku na koju možete da okačite npr. tegla. Napišite ili nacrtajte redosled smeća na tabli ili u svom dnevniku.
  • Iskopajte rupu dovoljno široku i duboku da u nju stane ploča i zakopajte je. Ne zaboravite da obeležite „grob“ štapom ili kamenom. Ostavite otpad da odstoji najmanje šest meseci pre nego što ga proverite.

Šta raditi bez bašte?

  • Ako ga ne možete zakopati u zemlju, stavite smeće u papirnu kutiju i prekrijte ga prljavštinom. „Groblje đubreta u sanduku” stavite u hladovinu u blizini kuće i prekrijte daskom, kako psi, mačke ili glodari ne bi mogli da dođu do njega.

Savet za nestrpljive istraživače: otpad možete proveriti i pre isteka šest meseci (npr. možete primetiti raspadanje biološkog otpada nakon samo nekoliko

Sadržaj